Automobili novije generacije imaju mogućnost očitaanja trenutne potrošnje goriva koju prikazuje “board” kompjuter te istu možemo koristiti za provjeru ispravnosti plinske instalacije i tako na vrijeme reagirati na pojavu kvara ili jednostavno provjeriti imamo li ispravno podešen plin.
Provjeru možete jednostavno napraviti na slijedeći način:
Vozimo na plin autocestom ili cestom gdje možemo držati konstantan, miran “gas”, posebno napominjem da nije bitna konstantna brzina nego konstantan, miran gas (tempomat ne održava miran gas nego konstantnu brzinu), očitamo trenutnu potrošnju na “bordu”, ne prekidajući konstantni gas prebacimo na benzin te ponovo očitamo potrošnju.
Potrošnja mora ostati ista. Ako se nakon vožnje na plinu kod prebacivanja na benzin potrošnja mijenja na više ili niže znak je da plinska mapa nije dobro podešena i benzinski ECU mijenja vremena ubrizgavanja benzina kako bi postigao smjesu koja odgovara zahtjevima Lambda-sonde čiji je zadatak da mjeri kvalitetu izgaranja.
Ako prilikom prebacivanja na benzin “bord” pokazuje višu potrošnju znači da je plin bogatije namješten i da nam je benzinska mapa ubrizgavanja spuštena za određeni postotak te benzinski ECU nastoji korigirati siromašnost smjese podizanjem vremena ubrizgavanja benzina što “bord” kompjuter odmah očitava kao povećanu potrošnju.
Obrnuto je ako nakon prebacivanja na benzin na “bordu” očitamo manju potrošnju.
Prisjetimo se da se trenutna potrošnja goriva izračunava kao omjer: vremena otvorenosti injektora, tlaka goriva i protoka injektora u mm kubičnim.
Tolerancija u očitavanju je do max 0,5L, jer treba uzeti u obzir mogućnost državanja mirnog gasa, trenutnih udara vjetra i sl.
Ako ste nakon nekoliko provjera uočili promjenu prilikom očitavanja potrošnje kontaktirajte vašeg plinoinstalatera i zamolite za provjeru plinskog sustava. Naročito je opasno ako na benzinu pokazuje višu potrošnju nego na plinu. U tom slučaju je potrebno odmah kontaktirati instalatera jer može doći do oštećenja motora. Razlog je u tome što motor na plinu radi sa prebogatom smjesom i benzinska mapa je snižena za onaj postotak koliko je bogatiji rad na plinu.
Objašnjenje:
Kod vozila koja koriste obične L-sonde (kod UEGO sondi to nije slučaj), u radu motora postoji tzv. “open loop” područje u kome benznski ECU očitava signal sa L-sonde ali ga ne primjenjuje za korekciju smjese goriva i zraka.
“open looop” se događa u uvjetima akceleracije ili ubrzavanja te vožnjom “gas do poda”. U “open loop” području benzinski ECU koristi podatke iz svoje mape ubrizgavanja koja odgovara trenutnom loadu motora i broju okretaja. Ako je benzinska mapa spuštena za nekoliko postotaka logično je da će u “open loop-u”, kada nema korekcije preko L-sonde, ubrizgana količina goriva (svejedno da li je to plin ili benzin) biti manja od potrebne što dovodi do povećane količine kisika, a samim time i povećanjem temperature izgaranja, a to pak omogućava pojavu VSR-a ili nekih drugih oštećenja motora.
Zadatak injektora za ubrizgavanje plina je da u točno odredenom vremenu ( otprilike od 2,5 – 25 ms) ubrizgaju točno odredenu količinu plina u usisnu granu motora. Ubrizgana količina plina ovisi o promjeru izlaza injektora, temperaturi i tlaku plina. Klasifikacija protoka injektora napravljena je prema promjeru izlaza injektora a odabire se prema snazi pojedinog cilindra.
Praksa je pokazala da odabir prema snazi cilindra nije dovoljan jer za točan odabir treba u obzir uzeti i zapreminu cilindra kao i vrijeme ubrizgavanja benzina.
Prema konstrukciji plinske injektore možemo podijeliti u dvije grupe: injektore koje možemo rastaviti i injektore koji se ne rastavljaju.
Injektori koji se rastavljaju mogu se i reparirati jer za njih postoje setovi za reparaciju sa svim djelovima osim samog kučišta. Ti injektori su jednostavne konstrukcije jedino što nakon reparature treba napraviti kalibraciju hoda klipića koji otvara i zatvara izlaz plina iz injektora. Obavezno se moraju poštovati kalibracijske vrijednosti zadane od proizvođača jer se u protivnom mijenjaju karakteristike injektora (što se tiče protoka i brzine) a može doći i do ubrzanog habanja injektora ako mu se “hod” točno ne namjesti. Za kalibraciju se koristi mikrometar sa adapterom ili posebni uređaj za kalibraciju.
Injektori koji se ne rastavljaju u slučaju neispravnosti moraju se zamjeniti ispravnima Ako je do lošeg rada injektora došlo uslijed nakupljanja nečistoća iz plina mogu se pokušati očistiti jednostavnim ispiranjem nekim od sredstava za čišćenje (npr. rasplinjača ili karburatora) jedino se mora paziti da sredstvo za čišćenje ne rastvara gumu jer se mogu oštetiti gumeni dijelovi injektora. Na ovo se mora posebno obratiti pažnja jer uslijed oštećenja gumenih dijelova injektora dolazi do do nekontroliranog istjecanja plina što može izazvati požar na vozilu ili loš rad motora na plinu.
Kao i injektori benzina tako i injektori plina za svoj rad koriste električni impuls koji je najčešće negativnog predznaka tj. okidanje se vrši minusom.
Taj električni impuls je određenog trajanja koje se mjeri u milisekundama (ms). Sam namotaj injektora plina u kojem se stvara magnetsko polje potrebno za povlačenje klipića injektora može biti niskoomski (1 – 4 ohma) ili visokoomski (od 7 – 15 ohma).
Niskoomski injektori odlikuju se vrlo velikom brzinom otvaranja što im omogućava jako magnetsko polje koje stvara velika struja koja protječe kroz namotaj. Sukladno velikoj brzini otvaranja klipići u niskoomskim injektorima trpe veća mehanička opterećenja koja uzrokuje udaranje klipića u graničnik hoda. Iako je radi amortizacije udarca na klipić ugrađen mali o-ring zaštita samog klipića nije dovoljna. Vijek trajanja do reparacije ovakvih injektora je oko 25000 km. Nakon toga postaje nesiguran u radu i postoji velika vjerojatnost pogrešnog doziranja plina. Omjer cijene injektora i seta za reparaciju kao i vrijeme eksploatacije svrstava ih u red dobrih i relativno pouzdanih injektora pa su korišteni od strane više proizvođača plinske opreme.
Također imamo visokoomski injektor plina. Ovu vrstu plinskih injektora odlikuje velika pouzdanost u radu i dulji vijek eksploatacije (100 000 i više km). Sama konstrukcija je zatvorenog tipa i ne mogu se rastavljati nego u obzir dolazi sam čišćenje od nakupljenih nečistoća. Ovu vrstu injektora većinom proizvode sami proizvođači plinske opreme. Prednost je u tome da se kompletni rad plinskog kompjutera prilagođava karakteristikama plinskog injektora. Time je kompenzirana relativna sporost prema niskoomskim injektorima i omogućeno točno doziranje plina u svim uvjetima rada motora.
Vrijeme odaziva je vrijeme potrebno da se injektor iz stanja mirovanja dovede u stanje potpune otvorenosti. Ovo vrijeme također se mjeri u milisekundama.
Vrijeme odaziva radi jednu novu podjelu među injektorima pa tako imamo injektore kod kojih je vrijeme odaziva 2,6 ms pa sve do injektora kojima je vrijeme odaziva 4,6ms.
Niskoomski injektori imaju vrijeme odaziva od 2,6 do 3,5 ms. Iako su brzi, primjena niskoomskih injektora u uvjetima kada je potrebno kratko vrijeme odaziva vrlo često je upitna zbog njihove konstrukcijske manjkavosti (velika zračnost između klipića i cilindra injektora te relativno loša završna obrada kao i korišteni materijali za izradu klipića i cilindra). Ove injektore nije preporučljivo koristiti za vrijeme odaziva manje od 2,2ms.
Kod visokomskih injektora nedostatak slabijeg magnetskog polja kompenziran je kvalitetnijom izradom (veća točnost u zračnosti između klipića i cilindra injektora, korištenje kvalitetnijih materijala u izradi i bolja završna obrada. Visokoomski injektori su zbog kvalitetnije izrade puno skuplji, ali osiguravaju dulji vijek eksploatacije bez očekivanih problema u radu.