Što je Osciloskop
Jedini uređaj koji je u stanju pretvoriti električni impuls ili signal u oblik koji možemo vidjeti je osciloskop.
Autoelektrika je sastavni dio svakog vozila. Nekada su vozila imala samo osnovne dijelove i uređaje kao što su: akumulator, uređaj za pokretanje, uređaj za punjenje akumulatora, oprema za signalizaciju i eventualno radio aparat. Danas su vozila kompletno kompjuterizirana i potreba za poznavanjem rada tih uređaja je postala neophodna ako se želi obaviti bilo kakva intervencija na vozilu ili otkloniti neki kvar.
Autoelektronika se sastoji od mnoštva različitih električnih impulsa koji teku kroz instalaciju vozila. Jedini uređaj koji je u stanju pretvoriti električni impuls ili signal u oblik koji možemo vidjeti je osciloskop. Njegova funkcija je da signal bilo kojeg oblika ili električne veličine obradi i prikaže na zaslonu monitora, katodne cijevi ili zaslonu računala.
Kada takav signal vidimo lako je odrediti da li je on pravilnog oblika ili ne, ima li u tom signalu nekih smetnji koje mogu utjecati na rad ostalih elektronskih sklopova.
Na isti način rade i uređaji za dijagnostiku kvarova na vozilu. Dijagnostički uređaji uspostavljaju komunikaciju sa računalom u vozilu i provjeravaju ima li kakvih grešaka prijavljenih u memoriji računala. Svako računalo u vozilu je zaduženo za kontrolu i nadzor elemenata i uređaja sustava na vozilu. Postoji sistem tzv. kružne provjere rada svih elemenata. Tijekom te provjere prikupljaju se podaci o radu i ispravnosti dijelova sustava.
Ako računalo tijekom provjere naiđe na neku nepravilnost, zabilježi dotični slučaj u privremenu memoriju. Ako se u slijedećem krugu ponovno naiđe na istu nepravilnost ponovno se zabilježi u privremenu memoriju. Ukoliko na istu grešku naiđe svaki put tijekom određenog broja provjera, takva greška dobiva na težini i računalo je prijavljuje u glavnu memoriju i pali “MIL” ili “CHECK” lampicu na kontrolnoj ploči.
Pronalaženje kvara u ovakvom slučaju je jednostavno, serviser pomoću dijagnostičkog uređaja očita grešku i otklanja kvar. Nažalost u praksi to puno puta izgleda drugačije. Evo zašto – ako računalo na vozilu tijekom svoje provjere na naiđe na istu grešku u slijedećem krugu, takva greška gubi na težini i računalo ne prijavljuje kvar, ne pali kontrolnu lampicu i što je najgore serviser očitavanjem sa dijagnostičkim uređajem ne vidi kvar. Da nebi sve bilo tako crno serviser može pregledom parametara senzora i drugih podataka pretpostaviti gdje se skriva greška koja uzrokuje određenu nepravilnost.
U ovakvim slučajevima primjena osciloskopa dolazi do punog izražaja. Svaki aktivni elektronički element u svom radu koristi električnu struju. Karakteristika električne struje je da ona nije konstanta već se stalno mijenja. Takve promjene pomoću osciloskopa nekog elementa, senzora ili slično, ili usporedbom snimljenog signala sa referentnim iz neke baze podataka vrlo lako i brzo serviser može pronaći kvar.
Iako postoji više firmi koje su se posvetile proizvodnji opreme za autodijagnostiku, po mom mišljenju najdalje je u primjeni osciloskopa u dijagnostici kvarova na vozilima otišao “Picotech”.
“Picotech” je razvio kompletni software za primjenu osciloskopa za detekciju signala na vozilima. Taj se programerski dio neprestano nadopunjava i razvija i već su dostigli zavidni nivo na tom području.
Prva i po meni najrevolucionarnija primjena je kontrola snage cilindara jednostavnim priključenjem na akumulator. Princip rada je u stvari vrlo jednostavan. Alternator je povezan remenom sa radilicom motora i prit njegovu vrtnju. Iako nam se čini da je ta vrtnja konstantna ipak dolazi do promjene u broju okretaja radilice. Četverotaktni motor u svome radu istovremeno ima samo jedan radni takt koji svojom snagom mora kompenzirati tri neradna (usis, kompresija i ispuh). Jači cilindar u trenutku ekspanzije brže gurne klip prema dolje i brže zavrti radilicu dok je kod slabijeg cilindra to nešto sporije. Ta razlika se analizira u “Picotech” – ovom programu gdje radimo analizu balansa cilindara i snaga pojedinog cilindra.
"Board" ili Trip Kompjuter
Potrošnju očitava na jedan vrlo jednostavan način.ECU motora određuje kada i koliko treba otvoriti benzinske injektore za zadovoljenje omjera smjese goriva i zraka za trenutni režim vožnje.Ova vremena se kreću od par ms pa do desetak ms (najčešće ne preko 23ms)Bord kompjuter očitava ta vremena ubrizgavanja i množi vrijeme ubrizgavanja sa brojem cilindara i uz poznati podatak tlaka goriva i protok po jediničnom injektoru jednostavno izračuna koliko protiče benzina u jedinici vremena. To je trenutna potrošnja benzina. Ako želi izračunati domet u km, pogleda koliko ima goriva u tanku, zna kolika je trenutna brzina i zna koliko trenutno trošite benzina, pa onda lako izračuna koliko još možete napraviti km.Na isti način izračunava i benzin i diesel potrošnju.
Ono što bih želio naglasiti je da kod vozila sa ugrađenim plinom jako često dolazi do zbunjivanja glede potrošnje trenutne, pa i prosječne.Najvažnije je da znate da očitavanje potrošnje goriva tj. i kod rada na benzinu i kod rada na plinu mora biti jednako. Ako ponovo pročitate gornji tekst vidjeti ćete da se izračun potrošnje bazira na vremenima ubrizgavanja benzina. Kod rada na plinu bord kompjuter nezna da motor radi na plinu i normalno očitava vremena ubrizgavanja kako kada radi na benzinu, pa tako izračunava potrošnju. O kompliciranosti i zahtjevnosti ovog kompjutera možda najbolje govori podatak da servisni manual za citroenov BSI ima 240 stranica.
Naša garancija je činjenica da od 2004. godine nemamo niti jedan neriješeni dijagnostički slučaj.